Socijalna usporedba – kako nam drugi ljudi služe kao ogledalo 

Svatko od nas ima pojam o sebi, odnosno pojam o tome tko smo, kako se ponašamo i koliko vrijedimo. Taj pojam o sebi razvijamo i kontinuirano prilagođavamo na temelju informacija prikupljenih introspekcijom, opažanjem vlastitog ponašanja, ali i opažanjem drugih ljudi. Drugi ljudi nam nisu samo vrijedan izvor informacija o dojmu koji ostavljamo, već nam pomažu da spoznajemo sebe usporedbom s njima. Naime, prema teoriji socijalne usporedbe, čiji je autor Leon Festinger (1954), u situaciji kada nismo sigurni kakvi smo u nekom području jer ne postoje objektivni kriteriji za procjenu, skloni smo uspoređivati se s drugim ljudima. Kada se uspoređujemo s onima koji su bolji od nas govorimo o uzlaznoj socijalnoj usporedbi, a kada se uspoređujemo s onima koji su slabiji od nas o silaznoj socijalnoj usporedbi. Niti jedna od ove usporedbe nije dobra ili loša: ako želimo napredovati, usporedit ćemo se s boljima od sebe, a ako se želimo bolje osjećati, usporedit ćemo se sa slabijima od sebe. Ako nam je pak bitna točna informacija o tome kakvi smo, usporedit ćemo se s onima za koje vjerujemo da su nam slični (Aronson i sur., 2005).

Razmisli:

• U kojim situacijama koristiš uzlaznu socijalnu usporedbu, a u kojima silaznu?
• Kako se osjećaš nakon usporedbe s onima koje smatraš boljima od sebe, a kako nakon usporedbe s onima koje smatraš lošijima od sebe?

Socijalna usporedba koja nema povoljan ishod može rezultirati osjećajem manje vrijednosti i srama te samokritičnošću. Upravo su ovi osjećaji u podlozi brojnih problema mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, socijalnu anksioznost, poremećaje hranjenja i zlouporabu sredstava ovisnosti (Gilbert i Irons, 2008). Relativna deprivacija, odnosno naša procjena da smo u lošijoj socio-ekonomskoj situaciji od drugih, povezana je pak sa slabijim fizičkim i psihičkim zdravljem i predviđa devijantno ponašanje i upuštanje u kolektivne akcije (Mishra i sur., 2015; Smith i sur., 2012). Drugim riječima, nije važno kakvi su nam prihodi, nego smatramo li da drugi imaju bolje ili lošije prihode od nas. Kada je riječ o akademskom kontekstu, vrijedi spomenuti i tzv. “veliko jezero, mala riba” efekt (eng. big-fish-little-pond effect): istraživanja pokazuju kako nadareni učenici ostvaruju bolji akademski uspjeh kada su okruženi učenicima koji su različitih sposobnosti nego kada su okruženi isključivo nadarenim učenicima. Naime, među nadarenim učenicima procjenjuju svoje sposobnosti i šanse za uspjeh manjima što dovodi do razvoja ispitne anksioznosti i, u konačnici, do slabijeg uspjeha (Zeidner i Schleyer, 1999).

Razmisli:

• Kada koristiš društvene mreže, uspoređuješ li se s drugim korisnicima? Ako da, s kime? Je li riječ o uzlaznoj ili silaznoj usporedbi?

Društvene mreže zamišljene su kao način povezivanja s dragim ljudima s kojima smo izgubili kontakt. Trebale su nam omogućiti da ostanemo u toku s novostima iz života naših obitelji, prijatelja i kolega, no s vremenom su postale važno sredstvo za socijalnu usporedbu. I dok su pozitivne interakcije i podrška koju dobivamo na društvenim mrežama povezane s manje izraženim simptomima depresivnosti i anksioznosti, socijalna usporedba je povezana s izraženijim simptomima depresivnosti i anksioznosti (Seabrook i sur., 2016). Mogući mehanizam u podlozi ove povezanosti je povećanje objektivizacije sebe koje rezultira sramom zbog vlastitog tijela i sniženim samopoštovanjem, a posebno su problematični sadržaji koji promoviraju ideal mršavosti (Groesz i sur., 2002; Hanna i sur., 2017; Sherlock i Wagstaff, 2019). Stoga je važno da budemo svjesni kako sadržaji na društvenim mrežama, kao i sadržaji na različitim streaming servisima, nisu odraz stvarnog života. Dok je većina nas barem jednom koristila filtere na društvenim mrežama kako bi fotografija izgledala još ljepše, profesionalci se koriste nevjerojatnim trikovima koji će učiniti njihove modele privlačnima, bilo da je model osoba, hrana ili građevina. Usporedba sebe i svog života s ovim sadržajima u većini slučajeva neće imati povoljan ishod za nas, a to nam dugoročno može ugroziti mentalno zdravlje. Zato se sljedeći put kad uzdahneš jer hrana koju pripremaš ne izgleda kao ona koju viđaš na društvenim mrežama sjeti da je tvoja hrana za razliku od one na fotografiji jestiva i ima okus.

Literatura:

• Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. MATE d.o.o.
• Gilbert, P. i Irons, C. (2008). Shame, self-criticism, and self-compassion in adolescence. U N.B. Allen i L.B. Sheeber, Adolescent Emotional Development and the Emergence of Depressive Disorders (str. 195-214). Cambridge University Press.
• Groesz, LM., Levine, M. P. i Murnen, S.K. (2002). The effect of experimental presentation of thin media images on body satisfaction: A meta‐analytic review. International Journal of eating disorders, 31(1), 1-16.
• Hanna, E., Ward, L.M., Seabrook, R.C., Jerald, M., Reed, L., Giaccardi, S. i Lippman, J.R. (2017). Contributions of social comparison and self-objectification in mediating associations between Facebook use and emergent adults’ psychological well-being. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 20(3), 172-179.
• Mishra, S. i Carleton, R.N. (2015). Subjective relative deprivation is associated with poorer physical and mental health. Social Science & Medicine, 147, 144-149.
• Seabrook, E.M., Kern, M.L. i Rickard, N.S. (2016). Social networking sites, depression, and anxiety: a systematic review. JMIR mental health, 3(4), e5842.
• Sherlock, M. i Wagstaff, D.L. (2019). Exploring the relationship between frequency of Instagram use, exposure to idealized images, and psychological well-being in women. Psychology of Popular Media Culture, 8(4), 482-490.
• Smith, H.J., Pettigrew, T.F., Pippin, G.M. i Bialosiewicz, S. (2012). Relative deprivation: A theoretical and meta-analytic review. Personality and social psychology review, 16(3), 203-232.
• Zeidner, M., & Schleyer, E. J. (1999). The big-fish–little-pond effect for academic self-concept, test anxiety, and school grades in gifted children. Contemporary educational psychology, 24(4), 305-329.