O vještinama upravljanja karijerom

Možda se pitate zbog čega vas zamaramo informacijama o karijeri kad ste „tek“ u studentskim klupama, odnosno sjedite na plavim, crvenim ili drvenim stolcima😉… Upravljanje karijerom može se činiti kao zadatak za budućnost, kada diploma bude u vašim rukama…  Možda vas hvata panika kad čujete pitanje poput  „Što planiraš nakon faksa?“  jer mislite da ste već trebali donijeti te odluke ili ste već neke odluke vrlo svjesno donijeli…

Kako god bilo, činjenica je da ste manje ili više svjesno, već dugo vremena involvirani u proces upravljanja karijerom jer ono predstavlja cjeloživotni proces. Mnogi naši hobiji, interesi, ranija i svakodnevna iskustva formiraju nas i utječu na donošenje „velikih“ profesionalnih odluka, poput izbora srednje škole, fakulteta, ali i onih „manjih“, no itekako usmjeravajućih, kao što je odabir izbornih predmeta na Fakultetu, institucija za obavljanje studentske prakse, volontiranja, studentske razmjene ali i prakticiranje nekih hobija/interesa. Karijeru možemo definirati kao  interakciju profesionalnih i drugih životnih uloga tijekom života pojedinca, uključujući način usklađivanja plaćenog i neplaćenog rada, te uključenost pojedinca u učenje i obrazovanje.

Dakle, upravljanje karijerom nije događaj koji se „odradi“ jednom ili nekoliko puta u životu, već je neprekidni proces ulaganja u vlastite kompetencije sa svrhom povećanja konkurentnosti na tržištu rada i vjerojatnosti obavljanja zadovoljavajućeg posla.

U današnje, izrazito dinamično, vrijeme obilježeno brzim promjenama, razvojem tehnologije, rastom ekonomije, globalizacijom, liberalizacijom tržišta i dr., jedino spremnost na cjeloživotno učenje, rast i razvoj omogućavaju pojedincu prilagođavati se novim zahtjevima tržišta te napredovati u karijeri. 

Nekada, ne tako davno (prije 30-ak godina) doživotno zaposlenje i napredovanje unutar iste organizacije bio je najčešći i najbolji način stvaranja karijere. Bilo je najvažnije dobiti prvi (po mogućnosti stalni) posao, a daljnje napredovanje određivao se pravilima organizacije, dok se djelatnik  tome prilagođavao te ostvarivao više ili manje uspješnu karijeru. 

Danas karijera ne podrazumijeva samo napredovanje u hijerarhiji, već promišljeno ulaganje u svoje resurse i upravljanje vlastitim potencijalima. Pojedinci  bi trebali upravljati osobnim karijerama kao što poduzetnici upravljaju svojim poduzećima. 

Za to su potrebne vještine upravljanja karijerom koje se odnose na načine prikupljanja i korištenja informacija o sebi, mogućnostima obrazovanja i treninga te svijetu rada, kao i na vještine potrebne za donošenje i provođenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz obrazovnog sustava u svijet rada, s jednog posla na drugi posao, i dr.) 

Dakako da vještine upravljanja karijerom nisu jedini čimbenik koji utječe na uspješnost karijere pojedinca. Veliki utjecaj imaju i prilike i/ili prepreke u okolini, odnosno društveni, kulturni i organizacijski kontekst u okviru kojeg osoba djeluje. Važnost toga ne treba minorizirati, već manevrirati s navedenim.

Razvoj karijere je proces koji se odvija kroz četiri stupnja: procjena, istraživanje, postavljanje ciljeva i određivanje strategije razvoja karijere. Navedeno je prikazano u shemi u nastavku.

  • PROCJENA se odnosi na identificiranje vlastitih kompetencija, slabosti, interesa, vrijednosti, želja, ambicija, očekivanja itd. 
  • ISTRAŽIVANJE uključuje saznavanje informacija o mogućnostima i preprekama u okolini, poput prilika za daljnje formalno, neformalno i informalno učenje, zaposlenje i sl. 
  • POSTAVLJANJE KARIJERNIH CILJEVA uključuje promišljanje o dugoročnim karijernim ciljevima (Koji je „moj posao snova“?) i kratkoročnim ciljevima (Koji poslovi/kakve vrste učenja mi mogu pomoći u stjecanju kompetencija potrebnih za obavljanje „posla mojih snova“?)
  • PODUZIMANJE KONKRETNIH KORAKA ZA OSTVARENJE CILJEVA (primjerice, upisivanje dodatnih edukacija, volontiranje, stvaranje socijalnog kapitala tj. umrežavanje, aktivno traženje posla i sl).

Kako je i na shemi prikazano, riječ je o kružnom procesu koji implicira ponavljanje ovih stupnjeva sukladno napredovanju pojedinca i njegovom razvoju.. No, važno je istaknuti i kako se navedeni stupnjevi i simultano pojavljuju.  Primjerice, pojedinac može u isto vrijeme istraživati okolinu i procjenjivati što je od prilika  u skladu s njegovim afinitetima, interesima i sl. 

Iz svega navedenog jasno je kako je riječ o kompleksnom procesu kojim nije jednostavno upravljati. Upravo iz tog razloga,  Kabinet za podršku studentima i razvoj karijera kroz različite aktivnosti planira pružiti studentima Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta podršku u tome. Odnosno pomoći vama, studentima, napraviti samoprocjenu, istražiti prilike u okruženju, oblikovati karijerne ciljeve te poduzeti korake koje će vas približiti njihovom ostvarivanju  još za vrijeme studentskih dana.

 

Literatura:

  • Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – ELGPN (2012). Razvoj politike cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja: Pojmovnik.
  • Neary, S., Dodd, V., Tristram, H. (2016). Understanding career management skills: findings from the first phase of the CMS LEADER project. Research Report. Neary, S., Dodd,+, V., Tristram, H. (2016). Understanding career management skills: findings from the first phase of the CMS LEADER project
  • Praštalo, R. (2010). Kompetencija i karijera. Ljubljana. Preuzeto s: https://prastaloradojka.files.wordpress.com/2014/12/kompetencije_i_karijera.pdf
  • Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016.-2020, Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dostupno na http://www.hzz.hr/print.aspx?id=11461