O vještinama brige o vlastitom mentalnom zdravlju

Polazeći od definicije koju nudi Svjetska zdravstvena organizacija, mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, u mogućnosti je nositi se s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO, 2003).  U današnjem svijetu, očuvanje dobroga mentalnoga zdravlja, postaje svakodnevni izazov, a ujedno i blagostanje kojemu težimo.

Dualni model promatra mentalno zdravlje na dvije dimenzije. Jednu dimenziju tako čine simptomi psihičkih poremećaja i bolesti dok drugu čine obilježja mentalne dobrobiti (Suldo i Shaffer, 2008). Sveprisutnost problema mentalnoga zdravlja neupitna je, a kao najčešći oblici javljaju se depresivni i anksiozni poremećaji (WHO, 2022). S druge strane, dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija i stanja, jer se svi povremeno susrećemo s raznim životnim teškoćama i svakodnevnim stresorima, već nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama oslanjajući se na vlastite resurse.

Govoreći o mentalnome zdravlju studenata, stres se ukorijenio kao karakteristično obilježje studentske populacije. Unatoč tomu što je studentska populacija izložena istim izvorima stresa kao i opća populacija, MacKean (2011) uočava određene specifične okolnosti svojstvene studentskoj populaciji. Naime, studenti su u najvećoj mjeri izloženi dvjema vrstama tranzicijskog stresa – stres povezan s prelaskom iz srednje škole u područje visokoga obrazovanja te prijelaz iz adolescencije u razdoblje odraslosti – što razdoblje studiranja čini plodnim tlom za razvoj problema mentalnoga zdravlja. Ove tranzicije često su obavijene i napuštanjem mjesta prebivališta, odnosno poznate socijalne sredine te preseljenjem u novu i nerijetko nepoznatu okolinu (Thawabieh i Qaisy, 2012). Proces prilagodbe na nove okolnosti dodatno otežavaju stres povezan sa svakodnevnim akademskim zahtjevima, pritisak radi postizanja što boljega uspjeha, usklađivanje privatnog i akademskog života, održavanje prijateljskih i partnerskih odnosa te financijske teškoće. Kao popratni čimbenici stresa, a ujedno i problema mentalnoga zdravlja, javljaju se i nedostatak sna, loše prehrambene navike i nedovoljno tjelesne aktivnosti studenata (Komljenović, 2018). 

Dobrobit i zadovoljstvo kvalitetom vlastitog života su, prema ranije spomenutom dualnom modelu, ključne komponente koje značajno utječu na sveukupno mentalno zdravlje. Ako ih imamo na umu dok razmišljamo o svim izvorima stresa s kojima se studenti susreću, jasno je kako briga o vlastitoj dobrobiti predstavlja imperativ u brizi o mentalnome zdravlju današnjice. Briga o vlastitoj dobrobiti uključuje nekoliko komponenti brige o sebi: briga o fizičkome zdravlju, briga o kognitivnim procesima, briga o emocionalnoj dobrobiti, briga o sebi putem međuljudskih odnosa, briga o duhovnosti i briga o sebi u akademskom/radnom okruženju. Važno je u podjednakoj mjeri voditi brigu o svim navedenim komponentama, odnosno ne zanemariti niti jednu od njih.

Razmisli: O kojim komponentama vlastite dobrobiti već vodiš brigu, a koje od njih traže malo više tvoje pažnje?

Literatura

• Komljenović, I. (2018). Utjecaj studiranja na mentalno zdravlje i kvalitetu života studenta fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci (Diplomski rad). Rijeka. Fakultet zdravstvenih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:365811 (06. siječnja 2023.).
• MacKean, G. (2011). Mental Health and Well-Being in Postsecondary Education Settings: A Literature and Environmental Scan to Support Planning and Action in Canada. CACUSS Pre-Conference Workshop: Student Mental Health: A Call to Action, Toronto. 
• Suldo, S. M., & Shaffer, E. J. (2008). Looking beyond psychopathology: The dual-factor model of mental health in youth. School Psychology Review, 37(1), 52–68.
• Svjetska zdravstvena organizacija (2022). Mental disorders. Preuzeto sa: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders.
• Thawabieh, A. i Qaisy, L. (2012). Assessing Stress among University Students. American International Journal of Contemporary, 2 (2), 110-116.