Vještina postavljanja CILJEVA – Kako ih postaviti MUDRO?
Na putu osobnog i profesionalnog razvoja važno je imati ciljeve i voditi se njima kao svojevrsnim putokazima. Oni nam pomažu u određenju svrhe i smislenosti, vode ostvarenju željenih ishoda i krajnjih rezultata te su direktno (dvosmjerno) povezani s motivacijom.
S jedne strane, motivacija je proces koji pokreće pojedinca da zadovolji vlastitu potrebu ili želju, potiče i održava njegovu aktivnost te poboljšava učinkovitost, kao što vodi do toga da osoba ulaže više truda i energije u izvršavanje zadataka i manjih koraka kako bi se približila postavljenom cilju. S druge strane, jasno postavljeni ciljevi te ostvarenje onih kratkoročnih, povezani su s povećanjem motivacije za ustrajnošću u sudjelovanjem u aktivnostima koje dovode i do realizacije dugoročnih ciljeva. Ukratko, ciljevi doprinose održavanju motivacije te nas usmjeravaju prema onome što želimo postići ili ostvariti. U želji za većom učinkovitosti u studiranju i održavanju motivacije za završetkom istoga, postavljanje ciljeva velik je i važan kotač u cijelome procesu. Važno je naglasiti kako postavljanje ciljeva predstavlja vještinu koja se uči i razvija, a samim time ju se može i unaprijediti.
Ciljevi tijekom studiranja mogu se podijeliti na osobne (tiču se promjena ili usvajanja novih navika, stavova, ponašanja i sl.), akademske (obuhvaćaju aktivnosti i ponašanja važna za ostvarenje pozitivnih akademskih ishoda) i karijerne (odnose se na stjecanje znanja ili vještina koje doprinose povećanju zapošljivosti i konkurentnosti na tržištu rada ). U vremenskom kontekstu, ciljeve možemo podijeliti na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne.
Ako se vještina postavljanja ciljeva uči, koji su koraci u njenom usvajanju? Jedna od korisnih strategija sadržana je u akronimu „MUDRO“ koji opisuje skup kriterija koji moraju biti zadovoljeni da bismo mogli reći kako je cilj dobro postavljen. Prema istome, važno je da je naš definirani cilj MJERLJIV, UVREMENJEN, DOSTIŽAN, RELEVANTAN i ODREĐEN.
M
Obuhvaća mjeru kojom se može pratiti napredak ili ostvarenje cilja i obično uključuje brojčanu oznaku.
Primjerice: „Želim imati prosjek ocjena iznad 4,0.“ ili „Želim svaku godinu dati do kraja ljetnih rokova.“
U
Ima vremenski okvir unutar kojeg cilj treba biti ostvaren, pri čemu je jasno određen početak i kraj tog procesa. Prilikom uvremenjivanja cilja i definiranja roka, važno je uzeti u obzir postojeći raspored obaveza, odnosno biti realan u procjenama.
Primjerice: „Napisat ću seminarski rad do nedjelje, na način da ću svaki dan tijekom tjedna na njemu raditi 2, a u dane vikenda po 4 sata.“
D
Moguće ga je ostvariti i nije prezahtjevan ili pretežak kako ne bi djelovao obeshrabrujuće na pojedinca, no nije prelagan ili prejednostavan kako ne bi postao nepoticajan.
Primjerice: „Do kraja studija želim poboljšati prosjek ocjena s 3,9 na 4,5 tako da svaki ispit pažljivo pripremam te kvalitetno napišem seminarske radove.“
R
Pojedincu treba biti važan i povezan s onime što želi. Njegovo ostvarenje doprinosi većim i dugoročnijim ciljevima.
Primjerice: „Tijekom ove akademske godine želim se uključiti u volontiranje kako bih stekao/la dodatno iskustvo rada s korisnicima.“ ili „Želim upisati napredni tečaj iz statističkih obrada podataka kako bih napisao/la kvalitetan istraživački diplomski rad.“
O
Obuhvaća cilj koji je jasan, detaljan i sadržava podciljeve i korake za njegovo ostvarenje. Potrebno je znati što točno pojedinac želi postići te odgovarati na pitanja: TKO, ŠTO, KADA, GDJE i ZAŠTO
Primjerice: „Do kraja ljetnog ispitnog roka želim položiti barem 4 od 6 ispita, a koji su mi uvjet za upis u sljedeću godinu.“
Prihvatite izazov!
Pozivamo vas da promislite o svojim akademskim ciljevima do kraja ljetnog semestra i izaberete jedan i pokušate ga oblikovati MUDRO.
Postavljanje ciljeva pomaže nam i u definiranju potencijalnih izazova i prepreka, određivanju prioriteta, razvoju akcijskog plana i realnog rasporeda za njegovo ostvarenje, a koje će pratiti osjećaj postignuća, samoučinkovitosti te doprinijeti vlastitom samopouzdanju.
Kako biste povećali vjerojatnost da definirani ciljevi ne ostanu samo zapisani („slova na papiru“), korisno je podijeliti ih u manje korake i zadatke. Znači, napraviti svojevrsnu strategiju i akcijski plan. 🙂 Za to je potrebno odrediti koje vam konkretne aktivnosti, vremensko trajanje te resursi mogu pomoći u ostvarenju cilja. Također, izrađivanje strategije i akcijskog plana može vam pomoći u praćenju vlastitog napretka.
Slijedi još jedan izazov za vas… Vodeći se grafičkim oblikom iz nastavka iz pokušajte izraditi akcijski plan ostvarivanja izabranog (i prethodno definiranog) cilja!
Na samom kraju predstavljanja ove akademske vještine, donosimo još nekoliko, nadamo se korisnih, smjernica.
- Budite fleksibilni u postavljanju ciljeva. Ciljevi se mogu prilagođavati, mijenjati ili u potpunosti zamijeniti. Imajte na umu kako ih oblikujete za „realnog/realnu sebe“, a ne za „idealnog/idealnu sebe“.
- Kako biste se što češće podsjećali na postavljene ciljeve, zapišite ih na post-it papiriće i zalijepite na vidljivo mjesto (na primjer, na ogledalo, vrata sobe ili ekran računala).
- Vizualizirajte svoje ciljeve! Kako izgleda krajnji rezultat ili ishod kojeg želite postići? Kakav je osjećaj biti „na cilju“? Zamislite si to iskustvo i doživljaj.
- Nemojte se bojati pogriješiti. Ako dođe do toga, napravite procjenu zbog čega vaš plan nije uspio, što biste mogli drugačije te postojeći prilagodite ili promijenite. Ne odustajte! Imajte na umu kako ne krećete od nule već nastavljate tamo gdje ste stali.
Literatura:
- Kanar, C. C. (2011). The confident Student. Wadsworth: Cengage Learning.
- Maksimović, I. i Uremović, D. (2008). Akademske vještine. Banja Luka: Panevropski univerzitet “Apeiron”.
- Pauk, W. i Owens, R. J. Q. (2011). How to Study in College. Wadsworth: Cengage Learning.
Uz interne materijale članica Kabineta za podršku studentima i razvoj karijera (autorice: Sanja Radić Bursać i Lucija Lamešić).