Kako mucanje utječe na komunikaciju?

Prva asocijacija na mucanje većini ljudi bi bio govor kojeg karakteriziraju ponavljanja, ubacivanja ili zastoji, nešto poput: “Ja-ja-ja ovaj jaaaa želim k-k-k-kavu”. Iako prvi zapisi o mucanju potječu još iz drevnog Egipta i ono je bilo predmet istraživanja mnogih znanstvenika, jedinstvena definicija mucanja još ni danas ne postoji.

Što je mucanje?

Mucanje je komunikacijski poremećaj kod kojeg dolazi do prekida u tečnosti govora zbog ponavljanja glasova, slogova i/ili jednosložnih riječi, produživanja glasova ili zastoja. Prilikom govornih pokušaja, kod mucanja se nerijetko mogu uočiti različiti pokreti lica ili tijela. Osim govornih netečnosti koje slušatelji lako uočavaju, sastavni dio mucanja su i različite emocije od straha i srama do anksioznosti.

Što je uzrok mucanja?

Unatoč desetljećima istraživanja, ne postoji jedinstven odgovor na pitanje o  uzroku mucanja, ali se mnogo zna o čimbenicima u području genetike (kod 60% osoba koje mucaju još jedan član u obitelji muca), neurofiziologije (rezultati neuroloških istraživanja pokazuju da osobe koje mucaju nešto drugačije procesuiraju govor i jezik), dječjeg razvoja (djeca s drugim jezično govornim teškoćama ili kašnjenjem u razvoju imaju veći rizik za mucanje) i obiteljske dinamike (visoka očekivanja i brzi tempo života) koji doprinose nastanku mucanja.

Kada se mucanje javlja?

Ono se najčešće javlja u predškolskoj dobi, najviše oko treće godine te 5% sve djece prolazi kroz razdoblje mucanja u trajanju od najmanje šest mjeseci. Do kasnog djetinjstva kod tri četvrtine djece mucanje će se povući, a kod 1% djece mucanje ostaje dugotrajni problem. Na svijetu muca 1% odraslih, odnosno 70 milijuna ljudi. Najbolja prevencija je rana logopedska intervencija. Poznato je da se mucanje javlja tri do četiri puta češće kod muškog spola, iako je kod djece omjer 2:1. Mnoga djeca i odrasle osobe koje mucaju često se susreću s predrasudama, zadirkivanjem i nerazumijevanjem okoline.

Kako mucanje utječe na komunikaciju?

Obilježja i jakost mucanja se razlikuju od osobe do osobe te često ovise o situaciji i sugovornicima. Isto tako, kod nekih osoba koje mucaju često umor, stres i vremenski pritisak utječu na pojavu i jakost mucanja. Osobe koje mucaju često žele sakriti mucanje što zapravo još više pojačava mucanje i utječe na komunikaciju. Vrlo često sugovornici žele pomoći osobama koje mucaju na način da završavaju riječi i/ili rečenice umjesto njih, da ih usporavaju ili prekidaju, da im govore da se opuste i slično što zapravo ima suprotan učinak, odnosno još dodatno otežava komunikaciju osobi koja muca.

Što može olakšati komunikaciju?

Zbog mucanja ne bi trebalo biti neugodno niti osobi koja muca niti sugovorniku. Ovi savjeti će sudionicima olakšati komunikaciju:

  • Slušajte pažljivo i pričekajte da osoba završi.
  • Ne pokušavajte govoriti umjesto osobe ili dovršavati rečenice.
  • Usredotočite se na ono što osoba govori, a ne na to kako govori.
  • Govorite normalno na opušten način.
  • Održavajte prirodan kontakt očima, čak i kada osoba muca.

Literatura:

  • American Speech-Language-Hearing Association
  • Guitar, B. (2014). Stuttering: An Integrated Approach to Its Nature and Treatment. 4th edition. Baltimore: Lippincott, Williams & Wilkins.
  • The Stuttering Foundation
  • Yairi, E. H., Seery, H. C. (2015). Stuttering: Foundations and Clinical Applications (2nd ed.). Harlow: Pearson Education Limited.